Generalna skupština Ujedinjenih Naroda 1999. god. proglasila je 12. kolovoz “Međunarodni dan mladih” s ciljem podizanja svijesti o važnosti sudjelovanja mladih i ulaganjem u mlade.
Papa Ivan Pavao II je inicirao proslavu Svjetskih dana mladih kroz dva važna događaja: Jubilej 1984. i Međunarodni dan mladih 1985. godine. Odaziv mladih na poziv Svetoga Oca bio je izniman. Mladima je predao križ, simbol jubilarne godine; križ koji je postao križ mladih, križ svjetskih dana mladih.
Svjetski dan mladih, međunarodni događaj Katoličke crkve koji svake dvije do tri godine ujedinjuje stotine tisuća mladih iz čitavog svijeta, ustanovio je na Cvjetnicu 1984. godine blaženi papa Ivan Pavao II. Prvi službeni SDM održan je u Rimu dvije godine kasnije na dijecezanskoj razini, a prvi internacionalni susret održan je 1987. godine u Argentini. Gradovi domaćini SDM-a do sada su bili: Rim, Buenos Aires, Santiago de Compostela, Czestochowa, Denver, Manila, Paris, Toronto, Köln, Sydney, Madrid te Rio de Janeiro u kojemu je u kolovozu 2013. održan posljednji – 28. Svjetski dan mladih.
Iduća postaja na putu mladih hodočasnika bit će Krakow gdje se 2016. godine održava 31. Svjetski dan mladih. Nadbiskup Krakova, kardinal Stanislaw Dziwisz predstavio je službeni logo i molitvu 31. Svjetskog dana mladih.
Logo je sastavljen od tri boje: plave, crvene i žute koje su ujedno i službene boje Krakova, a povezane su s temom susreta: “Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe” (Mt 5,7). Grafički znak SDM-a prikazan je u obliku Poljske s križem ucrtanim u sredini koji predstavlja Isusa Krista, središte susreta. Zrake Božjeg Milosrđa izbijaju iz križa u istom obliku i bojama prikazanim na slici “Isuse, uzdam se u tebe”, naslikanoj na Isusov zahtjev upućen sv. Faustini Kowalskoj. Krakov je prikazan na karti Poljske u obliku žutog kruga koji također simbolizira i mlade.
Svjetski dan mladeži pokazuje vječno mlado lice Crkve. Današnjoj je mladeži potrebno da otkriju novi život koji dolazi od Boga, da se nahrane istinom koja svoj izvor ima u umrlome i uskrslome Kristu, a koju je Crkva primila kao blago za sve ljude. Današnja kultura u nekim dijelovima svijeta, ponajviše na Zapadu, želi izuzeti Boga, ili vjeru smatrati privatnom stvari, bez ikakve važnosti u društvenome životu. Dok se skup vrjednota koje su u temelju društva a koje proizlaze iz Evanđelja zatiru, promiče se odbijanje kršćanstva i poricanje blaga primljene vjere, što predstavlja opasnost od gubljenja vlastitoga identiteta. Tamo gdje pojedinci i narodi prihvaćaju Božju prisutnost, gdje ga štuju u istini i slušaju njegov glas, tamo se konkretno gradi civilizacija ljubavi. Mladi u Europi, koja treba ponovno pronaći svoje kršćanske korijene, i općenito mladi na planetu, u ovome vremenu globalizacije, trebaju biti svjedoci kršćanske nade.
O svim značajnim danima i “svecu dana” pročitajte klikom na određeni dan u rubrici “katolički kalendar” na desnoj strani ove web stranice.