Registar transparentnosti alat je koji su uspostavili Europski parlament i EK kako bi se osigurao bolji uvid u aktivnosti lobiranja kojima se pokušava utjecati na oblikovanje politika na razini EU-a
Na razini Europske komisije početkom lipnja završilo je tromjesečno javno savjetovanje svih zainteresiranih strana o učinkovitosti postojećeg registra transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politika EU-a, kolokvijalno lobistima, koji bi ubuduće sve aktivnosti lobiranja u Europskom parlamentu, Vijeću Europske unije i Europske komisije (EK) morali raditi temeljem obveznog programa.
Javnu raspravu o poboljšanju registra lobista u EU u kojem je oko 7.000 registriranih lobističkih skupina, u ožujku je predložio potpredsjednik EK-a Frans Timmermans. Naime, EK se obvezala povećati transparentnost u odnosu na vlastiti način rada, te općenito na donošenje odluka na razini EU-a, pa u tom pogledu namjerava izraditi prijedlog za poboljšanje registra transparentnosti.
Registar transparentnosti alat je koji su uspostavili Europski parlament i EK kako bi se osigurao bolji uvid u aktivnosti lobiranja kojima se pokušava utjecati na oblikovanje politika na razini EU-a.
Cilj provedene javne rasprave bio je prikupiti stajališta o postojećem registru transparentnosti i ideje o izgledu budućeg obveznog programa upisivanja u registar, što je u svojim političkim smjernicama najavio predsjednik EK-a Claude Juncker.
Isto tako, uz obrazloženje o javnom savjetovanju stoji kako mu je svrha ocjena dosadašnjeg registra i informacije što u njemu dobro funkcionira, a što bi se i kako moglo poboljšati u reguliranju odnosa između institucija EU-a i zastupnika interesnih skupina.
Prvi registar donijet je 2008., tri godine poslije spojen je s onim Europskog parlamenta, a tijekom 2013-2014. doživio je manje izmjene.
Na svojim internetskim stranicama Euobserver.com donosi da je određeni napredak po sređivanju stanja u registru lobista postignut, no dužnosnici EK-a su ocijenili da je proces prespor, a fundamentalni problemi još prisutni.
Također se navodi da je The Alliance for Lobbying Transparency and Ethics Regulation (ALTER-EU) dosljedno zagovarao pravno obvezujući registar lobista koji bi omogućio građanima da vide tko utječe na proces donošenja odluka u EU, oko kojih tema, u čije ime i s koliko novaca, što bi se novim registrom napokon moglo postići.
U tom udruženju smatraju da treba doći do podataka tko najviše troši na lobiranje. Prema trenutnom registru, to je APETRA, organizacija kojoj je zadaća upravljanje dionicama nafte za Belgiju, koja na lobiranje u EU troši 95 milijuna eura godišnje.
Po podacima iz sadašnjeg registra može se zaključiti da je European Chemical Industry Council (CEFIC) na vrhu liste najvećih potrošača uz trošenje, na temelju aktualnih očitovanja, 10,1 milijuna eura. Također se dade zaključiti da najviše lobista ima nizozemska organizacija Vereniging Landelijke Organisatie Dibevo, u kojoj su izjavili da imaju 7000 lobista na proračunu ne većem od 199.999 eura. Također tvrde da “stoje iza interesa cijele prehrambene industrije kućnih ljubimaca i interesa njenih članica”, navodi se u komentaru.
Po podacima iz registra, više od 200 organizacija godišnje ne potroši nikakav iznos na lobiranje, što znači da nisu aktivni i da im mjesto nije u registru, stoji u komentaru Euobserver.com uz opasku da nije poznato koliko neregistriranih lobista još uvijek lobira u institucijama EU.
Hrvatska još uvijek nema zakon kojim bi se uredilo područje transparentnog lobiranja, ali već nekoliko godina aktivno je Hrvatsko društvo lobista (HDL). Po njihovim informacijama, u registru transparentnosti EU-a Hrvatska ima 28 predstavnika.
Kao prva strukovna udruga za promicanje lobiranja u Hrvatskoj, HDL članovima nudi pristup velikoj poslovnoj mreži domaćih i inozemnih stručnjaka. Članom može postati svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba iz Hrvatske ili inozemstva.
U društvu smatraju da je lobiranje nužan dio gotovo svakog tipa poslovanja, te stoga svojim članovima nastoje pružiti što više informacija o lobističkim slučajevima i praksama. Donošenje zakona kojim bi se reguliralo to područje zagovaraju već osam godina.