U dvorani kina ”Mogorjelo” predstavljena je knjiga ”Djevojke na žrtveniku” autorice Vesne Slobođan.
Knjigu su, uz autoricu, predstavili i Stanislav Vukorep, recezent knjige i Maja Raguž, magistra povijesti iz Neuma.
Knjiga donosi tragične i potresne sudbine 206 hrvatskih djevojaka u Drugom svjetskom ratu i poraću s područja istočne Hercegovine.
Tragična sudbina djevojaka
Progonom Hrvata sa svojih stoljetnih ognjišta, hrvatske su djevojke stradale na različite načine – silovanjem, klanjem, vatrenim oružjem, bacane u jame, lokve te ostavile svoje kosti na poznatim i nepoznatim stratištima, na Križnom putu…
Neke je poslijeratna komunistička vlast zatvarala i po neutemeljenim sudovima i osudama podvrgavala raznim torturama ili su prekomjerno iscrpljivane na tzv. dobrovoljnim radnim akcijama te pod sumnjivim okolnostima i na taj način stradale, a zbog neprimjerenih izbjegličkih uvjeta u oskudici osnovnim potrebama obolijevale su i umirale od raznih bolesti.
”U knjizi je navedena brojka od preko 4.500 registriranih ubijenih Hrvata u istočnoj Hercegovini. Od toga je 206 djevojaka te je ovo važno povijesno i memoarsko gradivo za daljnja istraživanja na temu Drugog svjetskog rata i poraća”, istaknula je Maja Raguž te dodala:
”Autorica je u knjizi donijela zasebne biografije svake ubijene, poginule i umrle djevojke na području istočne Hercegovine što neminovno doprinosi stvaranju cijelokupne slike života ljudi u tadašnjoj istočnoj Hercegovini”.
Drugo djelo o stradanju hrvatskog naroda
Govoreći o knjizi Stanislav Vukorep, publicist iz Čapljine i recenzent knjige, je posebice naglasio da je knjiga tek drugo djelo na temu stradanja hrvatskog naroda na tom području.
”Polazna točka autorici bila je knjiga ”Stradanje Hrvata istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću” autora Ivice Puljića, Stanislava Vukorepa i Đure Bendera.
Nakon ovoga uslijedilo je daljnje istraživanje za potrebe kojeg je autorica pretražila prostor Hercegovine te Slavoniju obilazeći mjesta stradanja, grobove i masovne grobnice te gdje je to bilo moguće, razgovarala je s članovima uže rodbine ili dobrih poznavatelja okolnosti stradanja”, poručio je Vukorep i zaključio:
”Autorica se koristila i obimnom izvornom arhivskom građom te drugim dostupnim izvorima, ali i posebno važno izjavama živih svjedoka”.
Knjiga nastajala kroz dvije godine
Sama autorica istaknula je kako je knjiga nastajala kroz dvije godine istraživanja te kako ju je na pisanje potaknulo niz faktora.
”Između ostalog i pitanje zašto se povijest stradanja našeg naroda ponavlja, ali i knjiga ”Sunčica” koja govori o stradanjima i silovanjima žena u Domovinskom ratu od strane četnika”, istaknula je.
”Ova je tema desetljećima bila nijekana, a zločin nad Hrvatim u Hrvatskoj i BiH učinjen po potpuno istom obrascu. Jame i stratišta, križni putevi puni nevinih žrtava i donose zaključak kako jednostavno nema područja i roda koji nije stradao.
Krivica hrvatskih stradalnika bila je zasnovana isključivo na ukorijenjenosti njihovih stoljetnih ognjišta na području koje je bilo dio ciljeva susjednih osvajača i fašista.
Djevojke, kao nositeljice života, nisu slučajno ni sporadično mučene, obeščašćene i ubijane na hrvatskim područjima već ciljano kako bi ih se ponizilo, zastrašilo i u konačnici protjeralo sve hrvatsko”, poručila je autorica knjige.
Glazbeni obol događaju dala je klapa Trebižat.
IZVORTekst: Čapljinski portal | Foto: Čapljinski portal
