ŠTO ĆE DOGOVORITI?
Šest zapadnobalkanskih premijera, šefovi vlada Hrvatske i Slovenije, njemačka kancelarka Angela Merkel i još nekoliko čelnika europskih zemalja i predstavnici Europske unije razgovarat će u četvrtak u Beču o prekograničnim infrastrukturnim projektima ali i izbjegličkoj krizi, najvećoj od Drugog svjetskog rata.
Na summitu zapadnog Balkana sudjeluju albanski premijer Edi Rama, srbijanski Aleksandar Vučić, bosanskohercegovački Denis Zvizdić, crnogorski Milo Đukanović, makedonski Nikola Gruevski i kosovski Isa Mustafa.
Suorganizatori su Merkel i austrijski kancelar Werner Faymann, a na skupu će sudjelovati i talijanski šef vlade Matteo Renzi. Europsku uniju će zastupati šefica diplomacije Federica Mogherini i europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn.
Hrvatsku i Sloveniju, zemlje koje se doživljava kao neku vrstu poveznice i karike između Unije i zemalja regije, predstavljaju premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar, što je njihovo prvo sudjelovanje na istom sastanku nakon izbijanja arbitražne afere.
Glavne teme konferencije još donedavno trebale su biti približavanje šest zemalja regije Europskoj uniji te prekogranični infrastrukturni projekti i energetsko povezivanje područja, regionalna suradnja , mladi i migracije, ali u svjetlu izbjegličke krize koja je žestoko pogodila neke od tih zemalja, imigrantski problem mogao bi se nametnuti kao jedna od ključnih tema.
Srbija i Makedonija snažno su pogođene izbjegličkom krizom, izbjeglice s Bliskog istoka im stižu preko Grčke, a Mađari istodobno grade zid kako ne bi išli dalje prema EU-u.
Austrija, domaćnin skupa, također je ove godine primila veliki broj zahtjeva za azilom, više od 28,300 između siječnja i lipnja što je bila ukupna brojka u cijeloj 2014. godini. Dužnosnici očekuju da će ukupan broj tražitelja azila u Austriji ove godine biti 80.000.
Po podacima europske agencije Frontex, u Europsku uniju između siječnja i lipnja ove godine ušlo je 102.000 migranata preko Makedonije, Srbije, BiH, Albanije, Crne Gore ili Kosova.
Očekuje se da bi Austrija na skupu mogla predstaviiti plan u pet točaka za rješavanje imigrantske krize. On uključuje snažniju akciju protiv bandi koje se bave krijumčarenjem ljudi, pošteniju raspodjelu izbjeglica u EU, veću suradnju na polju sigurnosti, pomoć zemljama iz kojih imigranti dolaze i paneuropsku strategiju azila.
Austrija je ovaj tjedan najavila i da raspoređuje vojsku zbog izbjegličke krize, oko 500 vojnika koji bi trebali pomoći vlastima da se izbore s velikim brojem migranata koji dolaze iz Mađarske i Italije. Oni neće biti raspoređeni na granicama.
Kancelarka Merkel je pak u srijedu rekla da Njemačka, koja se suočava s najvećim priljevom migranta u EU-u, neće tolerirati ksenofobiju. Broj tražitelja azila u Njemačkoj ove bi se godine trebao učetverostručiti na 800.000, a gradovi koji su najviše izloženi tom pritisku već imaju velikih problema sa zbrinjavanjem migranata.
Hrvatska zasad, kako tvrde njezine vlasti, ne očekuje većih problema, a ima na raspolaganju i neke objekte kamo bi ih mogla primiti.
Konferencija u Beču održava se u okviru Berlinskog procesa započetog 2014. koji bi se trebao nastaviti u petogodišnjem razdoblju, u kojem će se na godišnjim sastancima na vrhu davati podrška proširenju EU-a na regiju zapadnog Balkana.
Summit je podijeljen u tri segmenta: za predsjednike vlada, ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva. Iz Hrvatske osim premijera Milanovića na sastanku sudjeluju i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Izvor: narod.hr/h
S ČIME BIH IDE U BEČ: Pripremljeno devet projekata, dva prioriteta
Na summitu u Beću okupit će se lideri zapadnog Balkana i Eu
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je na sjednici usvojilo materijal s kojim će nastupiti izaslanstvo BiH na Konferenciji zemalja zapadnog Balkana u Beču 26. i 27 kolovoza.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić na konferenciji za novinare nakon sjednice kazao je da je materijal podijeljen u dva seta koji se odnose na projekte u oblasti transporta i energetike.
Naveo je da će u oblasti transporta biti predstavljena dva projekta koji su već dogovoreni za ovu godinu – most na dionici autoputa 5C na relaciji Svilaj – Odžak i most na dionici autoputa Banja Luka – Gradiška.
Za most između Svilaja i Odžaka, koji će biti dug 660 metara, BiH će dobiti 22 miliJUna eura, a ukupna investicija procijenjena je na 109 miliJUna eura.
Okvirno vrijeme za realizaciju ovog projekta je od sredine 2016. do kraja 2017. godine i on će biti rađen zajedno s Hrvatskom.
Za izgradnju mosta na autoputu Banja Luka – Gradiška BiH će dobiti grant od 6,8 milijuna eura od ukupno procijenjenih 34 milijuna eura potrebnih za realizaciju projekta.
Izgradnja mosta planirana je 2017., a most treba biti završen do kraja 2018. godine.
Za oba ova projekta postoji pisana saglasnost i BiH i Hrvatske i oni bi trebalo da u potpunosti budu potvrđeni na bečkoj konferenciji.
BiH će u oblasti transporta predložiti i projekat izgradnje dijela Jadransko-jonskog puta kroz BiH u dužini od 117 kilometara.
Kako je kazao Zvizdić, riječ je o veoma prihvatljivoj cijeni izgradnje tog puta i prihvatljivim rokovima izgradnje od dvije godine.
“Imamo definirane dvije spojne točke s Hrvatskom i Crnom Gorom. Put bi se u dužini od 21 kilometra preklapao s autoputem 5C što bi značajno smanjilo troškove izgradnje. Za ovaj projekat tražit ćemo odmah oko 14 milijuna eura za pripremu projektno-tehničke dokumentacije i izradu potrebnih studija zaštite okoliša, kako bi bili spremni da u 2016. ili 2017. krenemo s realizacijom ovog za BiH izuzetno važnog projekta, koji je jednakog stupnja važnosti kao i autoput na koridoru 5C”, kazao je Zvizdić.
Dodao je da bi izgradnjom ova dva autoputa BiH bila izvanredno regionalno i infrastrukturno povezana.
Prema njegovim riječima, ostali projekti koji se odnose na transport su iz osnovne mreže – tri dionice autoputa Odžak – Doboj Jug, Tarčin – Konjic i Mostar- Sjever Počitelj u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura.
Također, tu je i obnova željeznice na koridoru 5C na relaciji Sarajevo – Podlugovi sa zahtjevom da bude financirana sa 23 milijuna eura, daljnja realizacija razvoja Master plana razvoja zračnih luka u iznosu od 35 milijuna eura, rehabilitacija plovnog puta Save u iznosu od 21 milijun eura i izgradnja i proširenje Luke Brčko u iznosu od 20 milijuna eura.
“Tako bi ostalih pet projekata iz osnovne mreže imali ukupnu vrijednost koju mi tražimo da bude financirana do 2023., a završena do 2030. godine 1,25 milijardi eura”, kazao je Zvizdić dodajući da će dio sredstava BiH dobiti kao grant, dio za daljnju pripremu projektno-tehničke dokumentacije, a dio su krediti pod izuzetno povoljnim uvjetima.
Drugi set materijala, kako je dodao, odnosi se na energetske projekte. Tu će se insistirati, odnosno predložiti dva projekta. Prvi je 400 kilovoltni dalekovod u dužini od 122 kilometra koji povezuje Srbiju, BiH i Crnu Goru. On treba biti izgrađen u razdoblju 2017., odnosno 2018. do 2023. godine. Ukupna vrijednost tog projekta je 66 milijuna eura, od čega zbog najveće dužine koja prolazi kroz Srbiju, na tu državu otpada 47 milijuna, a na BiH i Crnu Goru po oko devet milijuna eura.
Projekt znači interkonekciju BiH sa Srbijom i dalje s Rumunjskom, Bugarskom i svim drugim elektrodistributivnom mrežama.
“Drugi projekt koji je izuzetno važan u energetskom smislu jeste jadransko-jonski plinovod. Mi tražimo da u skladu s ranije potpisanim sporazumima jadransko-jonski plinovod tranzitno prolazi kroz BiH i to je suština i najvažniji dio našeg zahtjeva”, kazao je Zvizdić./Fena/HMS/