Tropletove dane kulture 2015 u organizaciji HKZ Tropleta zatvorila je javna tribina „Izbjeglice i migranti“ na kojoj je bilo riječi o svi problemima i situacijama koja već mjesecima opterećuju većinu ljudi ne samo na našim prostorima, nego i u cijeloj Europi pa i puno šire.
Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić na novinarsko pitanje može li se Bosna i Heregovina nositi s izazovima pred njom odgovorio je kratko: „Mora!“
Govoreći o novim rutama preko Bosne i Hercegovine, odnosno preko Trebinja pa Mostara, Krešić je kazao da smatra da su to samo špekulacije. „Neki su ranije procijenili da bi rute mogle biti i južnim dijelom i sjeveroistočnim dijelom BiH, a vidite da zasad to ne funkcionira. Izbjeglički val i kriza će potrajati i to ne treba isključiti kao mogućnost, međutim, smatram da danas BiH nije niti krajnje odredište, niti je tranzitna zemlja. Određene redukcije će se dogoditi, u što sam sasvim uvjeren, ali dobro bi bilo da redukcije idu od smjera Grčke prema Makedoniji i Srbiji, a ne preko Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Doći će do određenih poremećaja i možda motiviraju organizirani kriminal da kroz te situacije možda izbjeglice izaberu rutu preko Bosne i Hercegovine.
Vodeći hrvatski demograf, prof. dr. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu kazao je da je logično rješenje da se zatvaraju granice. „Međutim, prognanici bi mogli ostati na ovim prostorima i mogli bi zapravo pokriti cijeli koridor. Tu je najveća opasnost za zemlje koje imaju mali broj stanovnika kao što je to Bosna i Hercegovina i Hrvatska. Dogodi li se da tu ostane veći broj prognanika, koji će naprosto prisiljeni ostati, tad bi mogao nastati veći problem“, kazao je.
„U takvoj velikoj struji imigranata koja je krenula prema sjeverozapadnoj Europi moglo se očekivati da se u tu struju ubace i ljudi koji izvršavaju teror po Europi i to je nešto što se moralo već unaprijed definirati i iskontrolirati, jer u tako velikom broju ljudi vi naprosto ne možete a ne propustiti neke od tih ljudi. To je vrlo velik problem za naše zemlje“, kazao je Šterc.
Kazao je također da zasad ne treba biti u strahu. Dizanje straha i unošenje panike nije dobro u svakom slučaju, ali činjenica da se to treba podići na stratešku razinu, to je sasvim sigurno. Osim toga, niti jedna zemlja si ne može dozvoliti nekontroliran ulazak na svoj teritorij, tako da će zemlje morati podići razinu kontrole ulaska“, zaključio je u izjavi medijima.
Novinar HRT-a, Zoltan Kabok. Zoltan Kabok kazao je kako je izbjeglička kriza jedan veliki problem koji ima posljedice na geopolitičke i geostrateške odnose na Bliskom istoku s uzročno posljedičnim vezama na Europu. „One nisu od jučer, samo je to val koji je nas sada intezivno zapljusnuo u proteklih nekoliko mjeseci. To je samo vrh ledenog brijega, onoga što se može dogoditi i što nas čeka u nekoj skorijoj budućnosti, to je prije svega asimilaciji ljudi koji dolaze, odnosno prilagodba na nove uvjete do koje razine oni mogu ući u prostor i ono što je možda najbitnije u toj priči koliko će koja zemlja percipirat stručnjaka i kvalitetnih ljudi.“
Kazao je da postoji opasnost od nečega čemu smo svjedočili u proteklih nekoliko dana i što svakako treba izvući iz cijele priče, a to je pojačati sigurnost na granicama. „Danas je situacija dignuta na najvišu razinu, dakle vodi se računa o slobodi kretanja, ali trebamo voditi računa kolika je sigurnost. U zemljama zapadne Europe žive druge, treće i čak četvrte generacije došljaka, koji žive u getu, nisu naučili jezik niti pohađali škole u zemljama u kojima žive i ono što je gotovo apsurdno je priča da za to optužuju zemlju koja ih je primila. To je potencijalna opasnost za države koje danas primaju ljude. Za razliku od amerike gdje je asimilacija izrazita, u Europi to nije slučaj“, kazao je novinar.
Kazao je da su mediji u informativnom smislu odradili dobar posao, „ali ono što mi se čini da je zamjerka medijima je analitički pristup. Mi smo svjedočili vrhu ledenog brijega. Malo se govori o uzrocima i posljedicama i malo se govori o ozračju što nas čeka u toj priči. Naglasak bi više trebalo staviti na taj dio priče. Takav pristup više bi mogao razjasniti ljudima stanje na Bliskom istoku i Siriji“, zaključio je Kabok.
izvor: pogled.ba