U Mostaru je večeras predstavljena knjiga “Rat nakon rata 1945.-1951.” autora dr. sc. Hrvoja Mandića, koja donosi prvi historiografski prikaz kaznenih progona jataka hrvatske protukomunističke gerile. Predstavljanje je izazvalo priličan interes.
U Galeriji kraljice Katarine Kosače u Mostaru večeras je održana promocija knjige “Rat nakon rata 1945.-1951. – Kazneni progoni jataka protukomunističke gerile u Hercegovini“, autora dr. sc. Hrvoja Mandića. Ova knjiga donosi prikaz djelovanja komunističkog represivnog aparata protiv jataka koji su pomagali pripadnicima hrvatske protukomunističke gerile, a prema riječima autora, prvi je rad u hrvatskoj i bosanskohercegovačkoj historiografiji koji se detaljno bavi ovom temom.
Promociju je organizirala Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) Troplet, a o knjizi su govorili povjesničar dr. sc. Ante Čuvalo, magistar povijesti i informatologije Zvonimir Herceg te sam autor dr. sc. Hrvoje Mandić.
Svjedočanstva o mučenjima i progonima
Knjiga iznosi brojne dokumentirane primjere represije, a posebno se osvrće na sudbinu žena i to majki, supruga i sestara hrvatskih gerilaca, koje su komunističke vlasti progonile i mučile u zatvorima poput Ćelovine u Mostaru i Kazneno-popravnog doma Zenica. Neke od njih nisu preživjele.
“Zauzdavanjem jataka slomljena je kralježnica otpora pripadnika navedene gerile i okončan je proces uspostave komunističke vlasti u Hercegovini. Srž jataka činile su žene, koje su bile proganjane, mučene i ubijane zbog pomoći gerilcima”, navedeno je u priopćenju HKZ Troplet.
Povjesničar dr. sc. Ante Čuvalo, istaknuo je kako knjiga pruža uvid u malo poznatu dimenziju komunističke represije:
“Jedni su spašavali goli život, dok su drugi željeli pružiti otpor. Vrlo teška tema, a autor ju je obradio iznimno kvalitetno i s mnogo emocija. Ako pročitate knjigu, vidjet ćete priču o ženama koje su pomagale gerilcima i koje su zbog toga mnogo propatile. Te žene bih usporedio s onima koje su tijekom Križnog puta dijelile vodu i hranu. Ne znamo točan broj jataka koji su ubijeni, znamo okvirne brojke križara, ali ne i jataka. To se tek treba istražiti”, poručio je Čuvalo.
Povijesna istraživanja i dokumentacija
Knjiga također donosi detaljan pregled kaznenih procesa protiv jataka, popis pripadnika UDBA-e koji su vršili progone, kao i popis jataka po općinama Hercegovine, od Širokog Brijega, Ljubuškog i Posušja, do Mostara, Konjica i Čapljine. Autor je kroz arhivska istraživanja i svjedočanstva rekonstruirao sustav represije koji je, po njegovim riječima, bio ključan za učvršćivanje komunističke vlasti u ovom dijelu Jugoslavije.
Dr. sc. Hrvoje Mandić, rođen u Mostaru 1987., doktorirao je 2020. godine, a bavi se vojnom i crkvenom poviješću Drugog svjetskog rata i poraća. Autor je i knjige “Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću“. Trenutno je zaposlen na više akademskih institucija u Hrvatskoj i BiH, uključujući Hrvatsko katoličko sveučilište i Sveučilište u Mostaru.
Promocija u Mostaru izazvala je velik interes javnosti, a knjiga “Rat nakon rata” već se smatra jednim od ključnih historiografskih radova o ovom periodu.
Izvor: Bljesak
