M. Petir: Cilj im je i našu djecu i unuke prodati u roblje te iskorijeniti sve kršćansko

Kako danas, s odmakom od tjedan dana, gledate na nedavni teroristički napad u Bruxellesu?

Zgrožena sam i duboko žalim za stradalim žrtvama. Također, dijelim zabrinutost građana Belgije zbog slabosti koje su pokazale belgijske sigurnosne službe slušajući informacije pristigle iz Irana i Turske koje svjedoče da su oni upozoravali belgijske vlasti na terorističke napade. Napad na Bruxelles ima svoju jasnu simboliku – to je napad na EU i na vrijednosti na kojima je EU nastala. Takav potez na tragu je onoga što je ISIS najavio – da su njihove težnje usmjerene mnogo dalje od Sirije i Iraka. U svojim spisima najavili su da im je cilj osvojiti Rim i uništiti sve kršćanske simbole, a ako to ne budu učinili oni, učinit će to djeca njihove djece. Cilj im je i našu djecu i unuke prodati u roblje te iskorijeniti sve kršćansko i što nije u skladu s njihovim stavovima.

Kako tumačite činjenicu da su nekima u Hrvatskoj zasmetale Vaše izjave oko napada u Bruxellesu, odnosno onaj dio u kojemu pišete ‘naš Bog je pobijedio’ i dio u kojemu čestitate Uskrs?

Ako pogledate tko su kritičari moje poruke ohrabrenja i nade, onda ćete zapaziti da je riječ o onima koji i inače napadaju sve što je moralno, čestito, pošteno, kršćansko i domoljubno. Ne očekujem da svi dijele moj svjetonazor i da imaju isti sustav vrijednosti, no očekujem toleranciju i dijalog. Oni koji se predstavljaju u javnosti kao zaštitnici ljudskih prava, pokazuju se kao oni koji će prvi onom koji misli ili vjeruje drukčije od njih oduzeti sva prava, pa čak i pregaziti njegovo ljudsko dostojanstvo.Više od toga, brine me šutnja većine koja trpi ovakav teror.

Jesu li takvi napadi još uvijek mogući samo kod nas ili se s tim susrećete i izvan Hrvatske?

Ovakvu razinu netolerancije nisam nikada nigdje doživjela. Da Europa ima problem sa svojim identitetom, svjedočičinjenica da nam je trebalo gotovo godinu i pol da usvojimo rezoluciju koja je osudila genocid koji se provodi nad kršćanima u Siriji i Iraku, ali i diljem svijeta. Brojke pokazuju da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Svake godine bude ih ubijeno više od 150 tisuća.

Nas nekoliko zastupnika Europske pučke stranke tu smo temu više puta nametnuli na dnevni red plenarne sjednice. No zanimljivo je da se svaki put riječ kršćani izbacivala iz naslova zbog otpora pojedinih političkih skupina u parlamentu, krajnje ljevice i socijalista, pa i ponekih liberala. No nikada nas nitko nije obasuo uvredama poput ovih kojima sam ja izložena prošlih dana.

Nekima u Hrvatskoj zasmetalo je što nosite križ oko vrata. Smeta li to i u Bruxellesu? (sjetimo se kako je to bilo u vremenu kada su se i na HTV-u kidali lančići koji su imali križeve oko vrata)

Križ na mom vratu izraz je moje vjere u Isusa Krista. Nisam stekla dojam da bilo kome u Bruxellesu smeta moj križ, a ako im i smeta, oni dobro znaju da tu granicu ne smiju prijeći i izgovoriti to naglas, no stvari su daleko od idealnih. Članica sam skupine za interkulturalni dijalog unutar Europske pučke stranke. Nas nekoliko članova barem jednom mjesečno ugošćujemo biskupe, svećenike i vjernike laike koji dolaze s područja Bliskoga Istoka na naše sastanke kako bi nam iznijeli svoja živa iskustva i svjedočanstva o tomu što se događa na terenu.

Većinu izbjegličkih kampova organizirala je Katolička Crkva ili druge kršćanske zajednice, no Europska komisija njima, na žalost, ne daje niti centa za takve aktivnosti. Razlog je taj što u kriterijima podjele humanitarne i razvojne pomoći nema vjerskih zajednica. A ti kampovi, sa svojim kapacitetima, prihvaćaju sve koji su u potrebi, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost. S druge strane, financiraju se aktivnosti nevladinih organizacija za aktivnosti koje se nikada europskim novcem ne bi smjele financirati. Dakle, EU nikome ne skida s križ s vrata, ali niti ne reagira na pravi način kada to netko drugi čini.

Kako ste proslavili najveći kršćanski blagdan, blagdan Uskrsa i koja bi bila Vaša prigodna poruka hrvatskim građanima?

Uskrs sam proslavila u krugu svoje obitelji, tradicionalno kao i svake godine. Nakon svete mise svi smo se okupilioko blagdanskog stola. Svaki blagdan prilika je za povratak izvornim i istinskim vrijednostima. Uskrs pogotovo. On nas vraća temeljima i uvijek iznova budi nadu, a nada pokreće čovjeka i daje mu smisao za budućnost. Upravo nada je prijeko potrebna današnjem čovjeku koji živi u strahu što će mu donijeti sutra. Uskrs pali svjetlo u tami i čini da upravo nada prebrodi svaki strah.

Onaj tko vjeruje u Uskrs, ne može nikada izgubiti nadu. Uskrs je za mene prije svega blagdan nade zbog koje se ne trebamo bojati budućnosti. Zato želim od srca svim Vašim čitateljima blagoslovljen Uskrs, blagdan nade.

Vjerujem u novi sjaj HSS-a

Vodstvo HSS nedavno je dobilo novoga predsjednika, gospodina Krešu Beljaka. Kako gledate na novo vodstvo i što HSS čeka u budućnosti?

HSS se mora početi pripremati za lokalne izbore koji će biti sljedeće godine. Velika je odgovornost opravdati ponovo povjerenje birača jer imamo značajan broj čelnika lokalne i regionalne samouprave. Na parlamentarnim izborima u okviru Domoljubne koalicije nismo postigli očekivani rezultat, stoga će novo vodstvo imati zadatak jačati stranku prije svega na nacionalnoj razini.

Sasvim sigurno da im ja u tome mogu pomoći jer imam izborni legitimitet te sam izabrana preferencijalnim glasovima i birači prepoznaju moj trud u zastupanju njihovih interesa u Europskom parlamentu. Vjerujem da ćemo svi ako zajedno budemo radili i bili složni, doprinijeti da HSS kao tradicionalna hrvatska pučka stranka sa svojih 111. godina postojanja zasja novim sjajem.

Andrea Černivec
Hrvatski tjednik