Piše: Josip Jović/Slobodna Dalmacija
Nesvakidašnji bijaše doček i ispraćaj Recepa Tayyipa Erdogana, koji je dva dana u pratnji brojne gospodarsko-političke delegacije boravio u Zagrebu. Sve je prštalo od prijateljstva i srdačnosti, Hrvatska je hvaljena kao zemlja koja je na najbolji i u Europi neviđen način riješila položaj muslimana, u povodu stote obljetnice priznanja ove vjeroispovijesti u HNK-u je održana svečana akademija u nazočnosti, razumije se, najviših dužnosnika.
Čak je i Sabor posvetio svoju sjednicu ovom događaju. Onako, izvana i na prvi pogled čini se kako nije riječ o pukoj kurtoaziji koja je priređena caru s Bospora, iako smo nešto slično mogli vidjeti i za nedavnog posjeta londonskog princa, nego o jednom velikom piru u čast nekog stvarnog i pravog vjenčanja o kojemu možemo, ali i moramo, za sada samo nagađati.
Prodaja Croatije
U razgovorima je istaknuta potreba veće gospodarske suradnje i trgovinske razmjene, koja je sada, u oba smjera, oko 250 milijuna dolara. Hrvatskoj su očito veći izgledi na istočnim nego na zapadnim tržištima, ona je jako zainteresirana i za dopremanje energenata turskim pravcem. Turskoj je, pak, dobro došla hrvatska potpora ulasku u EU, zainteresirana je za ulaganja u Hrvatsku, posebno u turizam gdje su njezine kompanije već jako prisutne.
Sve je to, međutim, onako općenito, i na dugačkom štapu. Ono konkretno čulo se na samom kraju posjeta iz usta jednog od najvećih ulagača. Turska želi kupiti ACI-jeve marine! Hrvatska je, to Turci dobro znaju, prezadužena zemlja, koja nema drugog načina vraćati svoje dugove nego otkidanjem od usta i prodajom ispod cijene posljednjih ostataka nacionalnog bogatstva.
Premijer Tim Orešković kaže: Nećemo prodavati šume i vode. Je li to sve? I koga, uostalom, briga za naše šume? Spomenuta je kao predmet prodaje i Croatia Airlines, a može naprosto Croatia.
Misteriozna trilaterala
Od onih čisto političkih tema o kojima se razgovaralo, najintrigantnija je ideja o uspostavi trilaterale Turska-Hrvatska-Bosna i Hercegovina, i to na najvišoj razini, koju su iznijeli i Kolinda Grabar-Kitarović i gost iz Istanbula, a toplo pozdravili Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Taj bi mehanizam trebao rješavati politička pitanja BiH.
Ideja ostavlja puno otvorenih dilema: Što će na sve reći Srbija i Rusija (treći član Predsjedništva BiH nije se pojavio u Zagrebu), hoće li se u tom sklopu rješavati problem položaja Hrvata u susjednoj državi ili se on smatra riješenim, misli li se možda na oživljavanje ideje o konfederaciji Hrvatske i Federacije BiH? Et cet. Izetbegović je podvukao pitanje statusa Mostara i gospodarskog oživljavanja Hercegovine, valjda turskim novcima. Zašto baš Hercegovine?