I jednoj i drugoj, međutim, političkoj orijentaciji, što nije samo hrvatski specificum, zajedničko je prihvaćanje kapitalističkog, liberalno-tržišnog načina života s više-manje deklarativnim i demagoškim zauzimanjem za socijalnu državu

Dva najčešće upotrebljavana politička pojma su ljevica i desnica, koja se uzimaju gotovo samorazumljivima. Problem je i to što se njihov sadržaj mijenja od vremena do vremena i od zemlje do zemlje.

U zemlji Hrvatskoj danas, 2016. godine, razlika ta dva ipak koherentna pojma, dvije struje, dva svjetonazora odnose se prvenstveno na tradicionalne političke institucije, te na neka povijesna i moralna pitanja. Uz desnu se opciju povezuje pojam konzervativno, a uz lijevu liberalno, što prilično komplicira sistematizaciju i definiciju.

Razlike i sličnosti

Desničarima je nacionalna država ključna politička kategorija, kao i druge izvedene političke kategorije u obrazovanju, kulturi i slično, uključujući i izrazito pozitivan odnos prema crkvi. Ljevičari su skloniji internacionalizmu i globalizmu i na sve što je nacionalno gledaju s jedva prikrivenim prijezirom.

Lako im preko jezika prelazi fašizam kao oznaka za sve što im se čini kao prenaglašavanje nacionalnog. Smeta im čak i pojam država. Oni su skloniji tzv. nevladinim i civilnim udrugama, alternativi i multietničkim društvima.

Dok je desnica prilično stroga, netko će reći rigidna u pitanjima spolnosti, pobačaja, obitelji, vjerovanja, itd., ljevica programira potpuni relativizam, ateizam i individualnu slobodu koja nerijetko graniči sa samovoljom. Desnica inzistira na jednakom odnosu prema „oba totalitarizma“ iz prošlosti, s blagonaklonošću svog radikalnijeg dijela prema nezavisnoj državi iz Drugog svjetskog rata. Ljevica bi onaj titoistički rado preskočila.

I jednoj i drugoj, međutim, političkoj orijentaciji, što nije samo hrvatski specificum, zajedničko je prihvaćanje kapitalističkog, liberalno-tržišnog načina života s više-manje deklarativnim i demagoškim zauzimanjem za socijalnu državu.

Socijal-demokracija, što je to?

Socijal-demokracija, što je to? U nedostatku ili u izgubljenosti svog specifičnog socijalno-ekonomskog koncepta, ljevica živi na emocijama, animozitetima, sjećanjima, odnosno na čisto ideološkim i moralnim temama. Začudo, SDP kao središnja lijeva stranka u nas kao svoje glavno programsko načelo ističe i dalje antifašizam!

SDP je dobio i novog starog predsjednika Zorana Milanovića. Njegova prva pojava na političkoj pozornici obećavala je kako će ova stranka krenuti putem moderne socijaldemokracije s jasnim odmakom od stranke prethodnice. Suprotno od toga, on je istrajao na u biti kvazi-jugokomunističkom modelu bez jasne vizije razvoja društva i države.

I zato je višekratno poražen. Njegovo stranačko uskrsnuće ne ostavlja puno iluzija ni nada. Stranka pod njegovim vodstvom teško će na zelenu granu, osim ako HDZ svojom politikom „ala Sanader“ još jednom ne natjera birače da joj daju svoj glas.

Share.

Comments are closed.