Poznato je da u visokom (Top) menadžmentu, menadžeri većinu odluka ne donose racionalnim zaključivanjem nego intuitivno!

Top menadžment je najviša razina menadžmenta. On donosi najvažnije odluke za koncern i odgovoran je za njegovo poslovanje.

Što je to zapravo intuitivno, a što racionalno odlučivanje?

Evo jednostavan primjer! Odlučili smo ići u šetnju šumom. Put nam nije poznat ali vjerujemo da se nećemo izgubiti. Nakon dužeg vremena glavni put na kome se nalazimo račva se (razdvaja) u dva dijela. Kojim dijelom krenuti?

Razum će nas pokušati orijentirati prema mahovini, suncu ili zvijezdama ako je već pala noć. Također će naš razum zapovjediti da izvadimo iphone iz džepa i preko GPS-a pronađemo put kući.

Intuicija će nam tiho reći “kreni lijevo ili desno”.

Koji ćemo odgovor poslušati? Racionalan ili intuitivan?

Intuicija je sposobnost osjećanja (primanja) signala u vezi rješavanja nekog problema. Intuitivni signal, odnosno prvi signal koji dobijemo iz podsvjesnoga je uvijek ispravan. Ljudi intuiciju često poistovjećuju sa “osjećajem iz trbuha”!

Čovjek kao medij uvijek dobije ispravan intuitivni signal (odgovor na problem ili situaciju). Mi ćemo taj signal ispravno interpretirati samo ako smo mi kao prijemnik sposobni primiti informaciju.

Često se događa da intuitivno poslani signal iz podsvijesti, u našem primjeru “Top menadžer” nije u mogućnosti primiti. Postoji više razloga da čovjek signal ne može primiti, odnosno da intuicija ne funkcionira.

Razlozi su slijedeći:

– neispavanost ili preveliki umor
– konzumirani alkohol
– velika ljutnja ili srdžba
– osobni problemi
– bolest
– strah (blokira intuiciju)
– izuzetna dominacija ega

Kao što sam već naveo Top menadžment odlučuje većinom intuitivno. To je ispravno jer naš razum često griješi. Međutim kada se menadžer nalazi u jednom od gore navedenih stanja njegova odluka će biti kriva.

Svake sekunde naš mozak primi do 11 milijuna bita informacija. Maksimalno 40-60 bita u sekundi može biti svjesno prihvaćeno i prerađeno. Naš mozak konstantno određuje koje su informacije važne, a koje nevažne, te ih registrira, pohranjuje i procjenjuje.

Iz podsvjesno pohranjenih informacija čovjek dobiva intuitivni odgovor.

Vrlo često se događa da vrhunski menadžeri koji vode godinama dobro koncerne prouzroče u jednom trenutku milijunske štete i gubitke.

Tada se ti menadžeri najčešće povuku sami iz koncerna ili tvrtke sa milijunskim odštetama koje im tvrtka plati. Paradoks je velik. Međutim gotovo da u praksi ne postoje visoke novčane kazne ili kazne zatvora za menadžere koji su nenamjerno nanijeli velike gubitke ili čak uništili tvrtke.

Da li je to na kraju pravedno i ispravno?

Vjerojatno su menadžeri htjeli učiniti sve najbolje. Međutim večer prije su popili čašicu više, 2 sata manje spavali i ujutro napola mamurni otišli na posao. Na poslu ih je čekalo donošenje važne poslovne odluke. Donesena je kriva “intuitivna” odluka.

U arapskom svijetu je poznato da se ne konzumira alkohol prije zaključivanja posla. Tek nakon što je posao zaključen poslovni partneri smiju popiti čašicu.

Najčešće korištene metode odlučivanja u menadžmentu su:

– Intuitivna metoda – dobivena informacija dolazi iz podsvjesnoga
– CAF (Consider all facts) – cilj ove metode je prikupiti sve informacije i faktore koji su važni za poslovnu odluku. Prikupljene podatke zapisujemo. Pomoću njih donosimo racionalnu odluku.
– PMI (Plus-minus interesi) – u toj metodi se prepoznaju i uspoređuju pozitivni i negativni aspekti i pokazatelji. Ova metoda ne daje jasan odgovor na pitanje “da ili ne”. Cilj metode je našu pažnju usmjeriti na plus-minus pokazatelje, te na taj način dobiti jasniji uvid u poslovnu odluku. Ta odluka je također racionalna poslovna odluka.
– Matrix odluka – ova metoda koristi se za donošenje čistih racionalnih poslovnih odluka.

Postupak je slijedeći:

a) Traženje kriterija za donošenje odluke. Primjenjuju se samo pozitivni kriteriji.

b) Kriterijima dajemo ocjene od 1 do 6. Najbolji dobivaju ocjenu 6, a najlošiji 1.

c) Kriteriji koji su dobili najviše ocjene koriste se za donošenje poslovne odluke.
Scenario analiza – ova metoda služi za razvoj alternativnih mogućnosti za budućnost.

Prognoze i planiranje se donose za slijedećih 5-10 godina. Ova metoda temelji se na prosuđivanju.

Donose li žene bolje poslovne odluke nego muškarci?

Studija objavljena 2013. u časopisu “International Journal of Business Governance and Ethics” koju su proveli profesor Chris Bart (sveučilište Ontario), te Gregory McQueen i A.T. Still (sveučilište Arizona) navodi:

“Već neko vrijeme znamo da tvrtke koje imaju više žena u odborima ostvaruju bolje rezultate…Naši rezultati pokazuju da žene u odborima nisu više samo ispravna stvar nego i pametna stvar.”

Studija dalje pokazuje da su žene koje su direktori u korporacijama sklonije odlučivati na način da uzimaju u obzir šire interese kako bi donijele fer i moralnu odluku.

Žene u odlučivanju imaju tendenciju da prilikom donošenja odluka koriste elemente suradnje i suglasnosti.

Studija je dalje pokazala da tvrtke sa najmanje jednim ženskim direktorom imaju 20% manju vjerojatnost da će otići u stečaj.

Nadalje u studiji stoji da su tvrtke koje su imale više žena u svojim upravnim odborima ostvarile bolje financijske rezultate.

U toj zanimljivoj studiji je učestvovalo 600 sudionika. Rezultati studije u potpunosti odgovaraju poslovnoj stvarnosti.

Na rezultate studije možemo nadovezati činjenicu da su žene intuitivnije od muškaraca, te im ta prednost daleko pomaže u donošenju ispravnih poslovnih odluka.

Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

mr.sc. Dražen Katić, dipl.ing.

Izvor: Croative.net

Share.

Comments are closed.