Geopolitika – Rusija između Zapada i Istoka

Rusija će uskoro poduzeti još jedan značajan korak kako bi odvojila svoju novčanu valutu (rubalj) od dolara. Ministarstvo finanacija nedavno je otkrilo plan mogućeg izdavanja ruskog nacionalnog duga u Kineskom yuanu. To bi bio elegantan način odvajanja od ovisnosti iucjenjivanja Američke savezne riznice koja koristi financijske terorističke radnje, dok bi se istovremeno ojačale veze između Kine i Rusije – što Washingtonu predstavlja najgoru moguću geopolitčku noćnu moru.

Zamjenik Ruskog ministra financija, Sergej Storčak, najavio je kako ministarstvo pažljivo proučava uvjete koji bi omogućili da se Ruske obveznice vežu za Kineski yuan. Ovo je posljednja vijest u nizu dugotrajne strategije dviju država koja ide u samo žarište američke hegemonije – vladavine dolara kao vodeće svjetske rezervne valute.

Dolar se danas koristi u otprilike 60% rezervi središnjih svjetskih banaka. Druga najveća valuta je Euro. Sada je postalo jasno da se Kina polako pomiče, kao najveća svjetska trgovinska nacija, kako bi učinila svoj Renminbi ili Kineski yuan još jednom ključnom rezervnom valutom. Taj potez ima ogromne geopolitičkee implikacije. Dok god je Američki dolar vodeća rezervna valuta, svijet de facto mora kupovati obveznice Američke savezne riznice za vlastite rezerve. To je omogućilo da Washignton ima proračunke deficite od 1971. kada je dolar napustio tzv. zlatni standard. Tako, Kina, Japan, Rusija, Njemačka – sve zemlje koje ostvaruju trgovinski višak, financiraju Washingtonske deficite koji mu omogućuju ratovanje širom svijeta.

Paradoks je to koji Rusija i Kina, napokon, žele odlučno prekinuti što je prije moguće.

Prošle godine ove su dvije zemlje potpisale pozamašne ugovore o energetskoj suradnji na 30 godina koji će Kini osigurati dostavu ruske nafte i plina. Uplate će se obavljati u lokalnoj valuti, a ne u dolaru. Već se u 2014. dogovor o bilateralnoj trgovini u nacionalnim valutama između Kine i Rusije povećao devet puta u odnosu na 2013. Lin Zhi, predsjednik Odjela za Europu i Središnju Aziju Kineskog ministarstva za ekonomski razvoj, najavio je u studenom prošle godine da “oko 100 ruskih komercijalnih banaka sada otvara odgovarajuće račune za ugovore u yuanu. Lista komercijalnih banaka u kojima fizičke osobe mogu otvoriti račun yuanu također raste.” 18. studenoga prošle godine, Sberbank, najveća ruska banka, postala je prva ruska banka koja će izdavati kreditna pisma u Kineskom yuanu.

Dugotrajna strategija

Sve ovo upućuje na pretpostavku da Rusija i Kina pažljivo planiraju dugotrajnu strategiju napuštanja ovisnosti o američkoj valuti, što, kako nam otkrivaju prošlogodišnje američke sankcije, čini obje zemlje ranjivima od strane američkih valutnih ratova razarajućih razmjera.

Grupa od sedam ministara financija je nedavno “načelno” prihvatila Kinu tj. njezinu valutu yuan, koja bi tako postala dio košarice valuta Međunarodnog monetarnog fonda koje tvore njegova Posebna prava vučenja (Special Drawing Rights). Trenutno su samo Američki dolar, Euro, i Japanski jen uključeni u tu košaricu. uključivanje yuana bio bi značajan korak prema međunarodnom priznavanju te valute kao rezervne, a ujedno bi oslabio udio Američkog dolara.

Kineske rezerve u stranoj valuti uvelike se sastoje od Američkog dolara, i to većinom od obveznica Savezne riznice, što je strateška slabost, jer bi se iste mogle zamrznuti u slučaju rata, kao što je to Iranu vrlo dobro poznato. Kina što prije treba povećati udio zlata u tim rezervama i ostatak raspodijeliti po drugim valutama.

Također, Kina je postigla dogovor s Rusijom o ujedinjavanju novog projekta brzih vlakova nazvanog Put Svile, čime prihvaća suradnju s Ruskom Euroazijskom ekonomskom unijom. U isto vrijeme, Peking je najavio stvaranje fonda vrijednog 16 milijardi dolara koji bi poticao razvoj rudnika zlata uzduž željezničke rute koja povezuje Rusiju i Kinu i Središnju Aziju. Tim postupkom naglašavaju se planovi koji bi učinili zlato glavnim udjelom u rezervama središnje banke. Kineska središnja banka je poprilično povećala svoje zlatne zalihe u posljednjim godinama, iako još nije poznato javnosti prelazi li ta količina više od navodnih 8000 tona zaliha u Saveznoj rezervi. Očekuje se da Kina mora otkriti svoje zlatne zalihe nakon što bude službeno primljena u MMF-ovu košaricu Posebnih prava vučenja, možda već tokom ove godine.

Prošle godine, Song Xin, predsjednik Kineskog udruženja za zlato, izjavio je: “Trebamo što prije utemeljiti našu zlatnu banku… jer nam može pomoći u daljnjoj opskrbi i dati nam više udjela i kontrole na tržištu zlata.” U svibnju, u gradu Xi’an, na sjeverozapadu Kine, pokrenut je fond za zlato koji uključuje zemlje uzduž Puta Svile, a predvodi ga Šangajska burza za zlato (SGE), inače dio PBOC-a, Kineske narodne banke. Kina je najveći svjetski proizvođač zlata. Među 65 zemalja koje se nalaze uzduž ekonomskog pojasa Puta Svile, nalaze se mnoge azijske zemlje koje se smatra važnim mjestima za rezerve, ali i potrošačima zlata.Xinhua izvještava kako je 60 zemalja uložilo u fond, što će olakšati središnjim bankama država članica povećanje njihovih zlatnih zaliha.

Dr. Diedrick Goedhuys, bivši ekonomski savjetnik Banci za rezerve Južne Afrike, rekao mi je u intervjuu: “Želim istaknuti jedinstvenu karakteristiku zlata, ukoliko ga promatramo kao financijsku imovinu, a to je da se radi o imovini koja nije ničija odgovornost. Na primjer, obveznica jedne riznice je imovina u mojim rukama, ali i odgovornost ili dug koji treba otplatiti, u knjigama riznice. Zlato je čista imovina. Kineski plan otvaranja rudnika zlata je od ogromne važnosti. Riječ je o dugotrajnom planu, koji bi možda tek za deset godina mogao imati značajne posljedice.”

Dok su Washington i Wall Street sve više frustrirani pokušajima oslabljivanja rublja i Kineskog renminbija, ove dvije sile poduzimaju divovske korake kako bi se oslobodile dolarskih veriga- potez koji bi mogao osloboditi većinu čovječanstva ako se učini na dobar način.

Preveo: Ivan Perković
(hkv)

F. William Engdahl je savjetnik za strategiju i predavač, diplomirao je politiku na Princetonu. Ujedno je i autor najprodavanijih knjiga o geopolitici i nafti. Izvorni članak objavljen je ekskluzivno za internetski magazin “New Eastern Outlook”: Russia Gets Very Serious on De-dollarizing.