Analiziranjem podataka o godovima drveća u proteklih 2.000 godina u Europi i Aziji, znanstvenici Švicarskog federalnog instituta za šume, snijeg i okoliš su utvrdili točne ljetne temperature za svaku godinu.

Znanstvenici mogu točno izračunaju temperature temeljem analiziranja širine godova kod starog drveća. Oni su na taj način otkrili da je u 6. stoljeću došlo do pada temperature od oko 3 ° C u prosjeku.

Ulf Bintgen, glavni istraživač ovog projekta je rekao: “Ovo je bilo najdramatičnije zahlađenje na sjevernoj hemisferi u proteklih 2.000 godina”. Oni vjeruju da je do ove promjene klime došlo zbog tri vulkanske erupcije koje su se dogodile 536., 540. i 547. godine poslije Krista. Tim je nazvao ovaj period Kasnim antičkim mini ledenim dobom.

Znanstvenici vjeruju da je upravo to razdoblje značajno doprinijelo širenju bolesti i gladi u svijetu. Oni su istakli da je do Justinijanove kuge, koja je odnijela nekoliko milijuna života i doprinijela padu Istočnog Rimskog carstva, došlo negdje između 541. i 543. godine nove ere.

Ovaj hladniji period je također omogućio Arapskom carstvu proširiti se na Bliskom istoku pošto je arapski poluotok dobivao više kiše, te su samim tim Arapi imali i više usjeva i potencijala stvoriti veću vojsku. Također, veliki broj ljudi je migrirao na istok prema Kini kako bi pobjegao od gladi i bolesti, što je dovelo i do dramatičnih promjena u Aziji. Došlo je do tenzija između nomadskih skupina i kineskih starosjedioca, što je zatim dovelo do formiranja saveza Kineza s istočnim Rimljanima, ali i do osvajanja Perzije.

Istraživači kažu da bismo mogli naučiti nešto iz ovih efekata koje su prouzročile klimatske promjene u drevnim vremenima, pogotovo u smislu rješavanja problema globalnog zagrijavanja. Profesor Bintgen je rekao: “Možemo naučiti nešto iz brzine i razmjere transformacija koje su se dogodile u to vrijeme”.

Webtribune.rs | croative.net

Share.

Comments are closed.