D. Tolić: Zabrinjavajući podatci sigurnosnih službi u Bosni i Hercegovini

Povratnici s ratišta u Siriji i Iraku – iskušani u borbama, vješti u rukovanju oružjem i eksplozivom, i ideološki motivirani – općenito se smatraju izravnom prijetnjom ne samo po sigurnost Bosne i Hercegovine nego i po regionalnu i međunarodnu sigurnost jer se vjeruje da bi se nakon povratka u matičnu zemlju mogli priključiti već postojećim mrežama ideološki radikaliziranih osoba i zajednica ili uspostaviti nove terorističke ćelije. Podaci su to najnovije studije koja prati trendove potpore Islamskoj državi na području Balkana, napose BiH.

Smatra se da bi se bivši teroristički borci mogli angažirati u procesu radikalizacije i vrbovanja novih boraca za sukobe u Siriji i Iraku ili da bi njihova znanja i iskustvo mogli biti privlačni nekoj od organiziranih kriminalnih skupina. Veterani sa stranih ratišta mogli bi također proizvesti dugoročne posljedice po bosanskohercegovačko društvo jer bi se svojim, u ratu stečenim statusom, mogli nametnuti kao novi lideri svojih zajednica ili lako postati društveni uzori za mlade osobe i djecu koja žive u takvim zajednicama.

Najbrojniji u Europi

Najveći broj građana BiH na ratištima u Siriji i Iraku dolazi iz Zeničko-dobojske, Tuzlanske, Sarajevske Unsko-sanskežupanije. No najmanje jedna petina bosanskohercegovačkoga kontingenta u Siriji/Iraku stalno boravi ili privremeno živi ili radi u zemljama Zapadne Europe i SAD-u. Najveći broj putovanja u Siriju i povrataka iz Sirije u Bosnu i Hercegovinu zabilježen je tijekom 2013 godine. Najčešći način odlaska bio je zrakoplovom iz Sarajeva kao turisti, preko Istanbula, za Gaziantep ili Hataj, te odatle kopnenim putem do Kilisa i Azaza, odnosno Rejhanlija i Bab al-Have. Najprije su zadržavanja u Siriji u prosjeku trajala oko dva mjeseca. Nakon toga znatan dio dragovoljaca vraćao se u BiH, neki za stalno, a neki da bi poveli obitelji i vratili se u Siriju.

Iako usporen, trend se dijelom nastavio i tijekom 2014. godine. Rezultati istraživanja ukazuju na to da je u razdoblju od proljeća 2012., kada je registriran prvi odlazak 25. ožujka 2012. godine, do početka 2016. godine na ratišta u Siriju i kasnije Irak iz Bosne i Hercegovine i s drugih polazišta otišlo ukupno 188 muškaraca, 61 žena i 81 dijete, što je ukupno 330 Bošnjaka. U odnosu na populaciju (oko 3,526 milijuna), Bosna i Hercegovina ima jedan od najvećih europskih prosjeka stranih boraca na strani terorističke organizacije Islamske države – čak 93 na milijun stanovnika. Nakon što su najprije u Siriju odlazili ‘humanitarci’, počele su dolaziti osobe koje su držale vjersku poduku pripadnicima različitih vojnih formacija koje su se borile unutar tada još široke koalicije protiv režima Bashara al-Assada.

Među državljanima Bosne i Hercegovine koji su u to vrijeme stizali u Siriju bilo je i osoba s vojnim znanjima i ratnim iskustvom, a posebno traženi bili su veterani koji su dobro poznavali protuoklopno oružje i znali njime rukovati. Na temelju više razgovora s osobama koje su tražile da im se ne objavljuje identitet, bilo je moguće utvrditi da su se u početnoj fazi sukoba državljani Bosne i Hercegovine priključivali formaciji Al-Faruk, koju je dinamika sirijskog konflikta ubrzo transformirala i uključila u sastav drugih, većih jedinica.

Pucali jedni na druge

Usporedo sa značajnijim brojem dolazaka državljana BiH u Siriju i njihova je uloga postajala više vezana za sukobe u toj zemlji. Broj dolazaka iz BiH u Siriju, odnosno porast povrataka u Siriju/Irak počinje se događati tijekom 2014. godine. Početak te godine bio je obilježen unutarfrakcijskim sukobima između pripadnika Fronte al-Nusra i ISIL-a u kojima su sudjelovali i borci iz BiH. Pri prvome dolasku prilikom prelaska granice između Turske i Sirije, dragovoljci iz BiH najčešće nisu mogli birati kojoj će se formaciji pridružiti, nego bi slijedili predstavnike one jedinice koja bi ih dočekala na sirijskoj strani granice. Tako se dogodilo da su se, sasvim slučajno, u vrijeme izbijanja oružanih sukoba između Al-Nusre i ISIL-a borci iz Bosne i Hercegovine zatekli na objema stranama, a vjerojatno i bili prisiljeni pucati jedni na druge. U tim unutarnjim sukobima u prvim mjesecima 2014. godine poginulo je najmanje 15 bosanskohercegovačkih državljana.

Ubrzo za one koji su dolazili u Siriju tijekom prve dvije godine rata vojni angažman donio je niz razočaranja. Prema opisima povratnika tamošnje pobunjeničke skupine nisu imale čvrstu zapovjednu i operativnu strukturu. Borci su sami nabavljali oružje, strjeljivo, agregate za struju i flaširanu vodu. Privikavanje na ozračje i hranu bilo je teško, a borci su često patili od kroničnih želučanih infekcija zbog trovanja hranom i vodom. Primali su mjesečne ‘naknade’ od po 50 do 100 dolara, a dodatno su zarađivali od prodaje oružja i strjeljiva zaplijenjenih u borbi. Formacije u kojima su se borili najčešće nisu imale sanitet, a evidentno je da je dio boraca koji nisu bili fatalno ranjeni, umirao na ratištu, često zbog nezaustavljenoga krvarenja. Istraživanjem je također utvrđeno da se dio državljana Bosne i Hercegovine uključio i u mreže za doček i potporu novim stranim borcima.

Razbijete im glavu

Nakon početka sloma terorističke organizacije Islamske države sve više Bošnjaka vraća se u BiH. No, prema sigurnosnim podacima veterani rata su počinitelji i planeri značajnog broja terorističkih napada u posljednjih nekoliko godina. Analize su također pokazale da operativnu okosnicu ISIL-a na globalnoj razini čine bivši strani borci u ratovima koji su vođeni od kraja 20. stoljeća do danas. Značajan broj osoba koje su bile na sirijskom ratištu već se vratio u Bosnu i Hercegovinu. Do sada je to učinilo 50-ak dobro obučenih muškaraca. Uz već uobičajene pretpostavke o tome kako se ljudi sa stranih ratišta vraćaju kao moguće dodatno ideološki motivirani i operativno osposobljeni za akcije u matičnim sredinama, tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, a u vezi sa sukobima u Siriji i Iraku, izvedeno je više od dvadeset terorističkih napada u Kanadi, Australiji, Belgiji, Francuskoj i Tunisu, a koje je izravno potaknuo ili ohrabrio ISIL.

Uz to, usporedo sa slabljenjem i sve izvjesnijim nestankom samoproglašene Islamske države, ističu antiteroristički stručnjaci, realno je očekivati akcije odmazde njezinih pristaša u drugim dijelovima svijeta, posebno u državama članicama antiterorističke koalicije. Za te bi se akcije također mogli angažirati upravo povratnici, veterani ratova u Siriji i Iraku koji su tamo uspostavili veze s osobama sličnih ideoloških uvjerenja i možda se vratili u matične zemlje s unaprijed i precizno zadanim ciljem. Takav se scenarij jednostavno ne može isključiti i realan je u BiH gdje su mete posljednjih terorističkih napada bili simboli države, vojnici Oružanih snaga BiH, policija u Zvorniku… Kako to treba izgledati u praksi, potvrdio je jedan bošnjački terorist.

‘Ako niste u stanju napraviti improviziranu eksplozivnu napravu ili naći metak, izdvojite nevjernika, ili bilo kojega od njihovih saveznika. Razbijte mu glavu kamenom, zakoljite ga nožem, pregazite ga autom, bacite ga s neke uzvisine, udavite ga, ili otrujte. Ne oklijevajte. Budite nemilosrdni….’ Osobe iz BiH koje su boravile na ratištima u Siriji i Iraku, i posebno u formacijama podčinjenima ili u sastavu ISIL-a, bile su u bliskom dodiru s ideologijom i modusom operandi ove skupine.

Nagodbe s teroristima

Posebno zabrinjava što su stvorene veze i prijateljstva sa suborcima iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i sKosova. Umjesto snažnoga odgovora, vlasti BiH, prije svih Tužiteljstvo BiH, kojim upravljaju bošnjačka Stranka demokratske akcije i čiji se tužitelji natječu koji će teže inkriminacije izreći časnicima i vojnicima Hrvatskog vijeća obrane, posljednjih mjeseci se nagađaju s radikalnim islamistima koji su priznali da su se borili na strani terorističke organizacije Islamske države (ISIL) i nude kaznu zatvora u trajanju od godinu dana.

Nakon posljednjih napada u Europi, cijeli svijet ima tendenciju strožega procesuiranja terorističkih napada i prijetnji, a posebno pripadnika ISIL-a, dok je BiH zauzela posve drukčiji pristup. Za godinu dana ti će ljudi činiti pravu malu vojsku potencijalnih samoubojica i terorista.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik