B. Brkušić: Nagradu Emmy gledam i kao priznanje cijeloj hrvatskoj dijaspori

U Los Angelesu, Kalifornija, 25. srpnja 2015. Američka akademija za televizijsku umjetnost i kulturu svečano je dodijelila mladoj Hrvatici Brendi i njezinu timu nagradu Emmy za film Mia, a dancer’s journey/Mia, odiseja plesačice. Povodom tog zamolili smo Brendu da podijeli s Hrvatima diljem svijeta nekoliko riječi o sebi, o nagrađenom filmu i o svojim uspjesima općenito.

Dobiti nagradu Emmy je veliko umjetničko priznanje, upoznajte čitatelje s glavnom junakinjom ovog filma. Tko je Mia?

Mia je rođenja 20. veljače 1916. u Brodu na Savi (sadačnji Slavonski Brod). Njezino pravo prezime je Čvorak, rodom iz Like. Tek kad je krenula u svijet uzela je umjetničko ime Slavenska.

Mia je bila ne samo najpoznatija hrvatska balerina, nego i jedna od najslavnijih u svijetu u prošlom stoljeću. Plesala je najvažnije uloge na mnogim svjetskim pozornica uključujući Beč, Pariz, New York, Chicago, Montreal… Bila je i glavna zvjezda u vrlo popularanom francuskom filmu „Smrt labuda“, također poznat pod imenom „Balerina“ (1937.). Ona i njezin prijatelj Fredric Franklin osnovali su svoju balet udrugu (Slavenska Franklin Ballet Company) i kroz nju Mia je stigla na vrhunce baleta u svijetu. Umrla je u Los Angelesu, Kalifornija, 5. listopada 2002.

Vi ste glavni producent filma, a svama su još Kate Johnson, Ted Sprague i Maria Ramas (kći slavne balerine), kako je došlo do snimanja ovog filma?

Maria Ramas mi se javila 2005., nakon što je vidjela moj film Freedom from Despair na vrlo gledanoj američkoj PBS TV FilmSnimanje filma Mia, a dancer’s journey/Mia, odiseja plesačice bilo je i za mene vrlo značajna osobna odiseja. Naime, taj film me je “poveo” u široku temu hrvatske dijaspore, a to me posebno zanima. U ovom slučaju bilo je to kroz život jedne emigrantkinje Hrvatice koja je neizmjerno puno doprinijela razvoju baletnog plesa i kulturi u Americi. Imajmo na umu Mia je bila ne samo najslavnija hrvatska balerina, nego jedna od najslavnijih u svijetu! Bila je neustrašiva na pozornici i u životu općenito. Morala je napustiti Hrvatsku kad joj je bilo samo 20 godina. Radi rata i komunističke diktature koja je slijedila nije se mogla nikad više vratiti u domovinu. Vrlo mali broj Hrvata ju je vidio kako pleše.postaji. Taj film je životna priča o mom ocu i borbi Hrvata za samostalnost i slobodu – od vremena kad je moj otac kao mlad momak pobjegao iz tadašnje države do njegova sudjelovanja, kao Hrvata Amerikanca, u pomaganju Hrvatskoj da se oslobodi komunističke i svake druge Jugoslavije, te u borbi za ljutska i nacionalna prva tijekom Domovinskog rata. Nakon gledanja tog filma Maria Ramas mi se javila jer je zaključila da bi ja bila prikladna producentkinja filma o njezinoj majci. I tako je to počelo, moglo bi se reći slučajno.

Bilo je, a i danas ima, lijep broj hrvatskih filmski, glazbenih i drugih umjetnika u Americi i diljem svijeta ali se o njima malo zna u domovini. Vi ste “oživjeli” slavnu Miju Čvorak ali izgleda da ni Mia niti Vaši uspjesi nisu previše zanimljivi hrvatskim medijima, ili možda bolje reći medijima u Hrvatskoj.

Snimanje filma Mia, a dancer’s journey/Mia, odiseja plesačice bilo je i za mene vrlo značajna osobna odiseja. Naime, taj film me je “poveo” u široku temu hrvatskedijaspore, a to me posebno zanima. U ovom slučaju bilo je to kroz život jedne emigrantkinje Hrvatice koja je neizmjerno puno doprinijela razvoju baletnog plesa i kulturi u Americi. Imajmo na umu Mia je bila ne samo najslavnija hrvatska balerina, nego jedna od najslavnijih u svijetu! Bila je neustrašiva na pozornici i u životu općenito. Morala je napustiti Hrvatsku kad joj je bilo samo 20 godina. Radi rata i komunističke diktature koja je slijedila nije se mogla nikad više vratiti u domovinu. Vrlo mali broj Hrvata ju je vidio kako pleše.

Ona je “nestala” sa hrvatske scene i bila je zaboravljena. Naš film slijedi njezinu odiseju od odlaska iz domovine Hrvatske u 1930-tim godinama, kroz burno doba Drugog svjetskog rata i zatim njezine slavene dane kad je kao zvijezda repatica sjala na pozornicama diljem Amerike, pa do njezina posmrtnog povratka u Hrvatsku. Kao Amerikanku hrvatskih korijena njezina priča me je duboko dirnula a vjerujem da će dirnuti i sve Hrvate diljem svijeta.

Mia, kao i svi emigrant u ovu ili koju drugu zemlju, imala je teške početke. Ali i Amerika je imala sreću da je Mia stigla na ovu stranu Atantika jer je Mia svojim telentima i radom itekako obogatila američku kulturu, posebice plesnu scenu.

Koliko je uzelo vremena snimiti ovaj film?

Uzelo nas je deset godina oko priprema i snimanja, i još prikupljamo novac da bi mogli platiti glazbena prava tako da bi mogli film ObiteljMoj je tata došao u Ameriku, kao i mnogi drugi, samo sa ono malo robe na sebi. Radio je teško i uspio je utemeljiti gore spomenutu tvrtku, koja je, zahvaljujući njegovu Brkusic dva Emmyaradu i umijećima, izrasla u vrlo uspješno poduzeće. Imao je instinkt i volju za uspjehom a Amerika mu je omogućila da to i ostvari. Majka je prvo radila kao krojačica a potom na raznim položajima u jednoj velikoj prodajnoj kući. Bila je velika podrška tati i odgajala mene i mog brata. Oni su sada u mirovini i posjećuju Jezera, odnosno Hrvatsku svake godine.prikazati diljem svijeta, pa i na HRT. Od kako je bila premijera prošle godine na PBS SoCal, Mia, a dancer’s journey je prikazan na PBS TV postajama diljem Amerike i moglo ga je gledati preko 200 milijuna ljudi. Sada je za film zaintersiran i jedan poznati međunarodni distributor, a nadamo se da će ga prikazati i HRT.

Mi koji smo živjeli u Chicago dobro se sjećamo Vaših roditelja i Vas, ali za one koji Vas ne poznaju recite ono najbitnije o sebi i Vašoj obitelji.

Otac Kruno je rodom iz Bogomolja na Hvaru i još u mladim godinama pobjegao je iz tadašnje države i došao u Ameriku. Majka Dianna je iz Jezera na Murteru. Našli su se i vjenčali u Chicagu 1967. Imam brata Briana. Već kao djevojčicu zanimala me je glazba, ples, umjetnost… U kući i u hrvatskim krugovima gajila se ljubav za hrvatsku kultiurnu baštinu, kao i za slobodu. Otac je utemeljio i vodio tvrtku “Industrial Service Products Company, Inc.” u Chicagu. Bio je djelatan u hrvatskoj zajednici, posebice tijekom ratnih godina.

Studirala sam u Kaliforniji i specijalizirala film i televiziju, i primila nekoliko stipendija. Udata sam za Hrvata Mike-a Milinkovića. Oboje smo dio hrvatske zajednice u Kaliforniji. Ima više godina od kako radim kao producentkinja na televizijskoj postaji PBS SoCal u Kaliforniji.

Vi ste radili na više filmova, na serijama, na tv vijestima…. Dobitnik ste više nagrada, među kojima su i 4 Emmy-a. Još kao studentica ste snimili film Freedom from Despair/Sloboda iz očaja i za njeg ste dobili više priznanja, recite nam nešto pobliže o tom filmu.

Moj je tata došao u Ameriku, kao i mnogi drugi, samo sa ono malo robe na sebi. Radio je teško i uspio je utemeljiti gore spomenutu tvrtku, koja je, zahvaljujući njegovu MiaMia je bila dio te dijaspore i vrhunski uzor plodne simbioze emigrantskih talenata i kreativnosti s prilikama koje pruža američki slobodarski i ekonomski sustav. Zato sam kod dodijele Emmy-a naglasila na hrvatskom jeziku da ga posvećujem Miji i svim Hrvatima u dijaspori i u domovini!radu i umijećima, izrasla u vrlo uspješno poduzeće. Imao je instinkt i volju za uspjehom a Amerika mu je omogućila da to i ostvari. Majka je prvo radila kao krojačica a potom na raznim položajima u jednoj velikoj prodajnoj kući. Bila je velika podrška tati i odgajala mene i mog brata. Oni su sada u mirovini i posjećuju Jezera, odnosno Hrvatsku svake godine.

Moj prvi film se, dakle, temelji na životnoj priči mog oca, ali i mama je dio tog filma, ona govori o svom životnom putu, kao i moj djed. Ali životni put mog oca u filmu predstvlja milione života drugih izbjeglica, a neki su od njih također u tom filmu. Evo web stranice gdje se može naći još podataka o tom filmu www.freedomfromdespair.com

Mia Vam je donijela nagradu Emmy od TV Akademije za najbolje djelo iz umjetnosti i kulture/povijesti. Veliko je to priznanje, da li ste ga očekivali ili barem priželjkivali?

Moram priznati da sam se nadala i, evo, priželjkivanja su mi se ostvarila. Ali nije to bilo priželjkivanje samo radi mene, nego to gledam kao priznanje Miji Čorak i hrvatskoj dijaspori općenito, posebice onima koji su svojim talentima i napornim radom obogatili američku kulturu. Mia je bila dio te dijaspore i vrhunski uzor plodne simbioze emigrantskih talenata i kreativnosti s prilikama koje pruža američki slobodarski i ekonomski sustav. Zato sam kod dodijele Emmy-a naglasila na hrvatskom jeziku da ga posvećujem Miji i svim Hrvatima u dijaspori i u domovini! Mia predstavlja mnoge Hrvate koji su morali napustiti rodnu grudu, a i domovinu u kojoj je Mia rođena i odgojena, u kojoj je po prvi put zaplesala. I domovina je, dakle, veliki dio njezina života. Zato i dijaspora i domovina trebaju biti ponosni na uspjehe Mije i svih svojih sunarodnjaka u prošlosti i sadašnjosti.

Nedavno ste dobili još jednu Emmy nagradu?

Da, dobitnik sam nagradu Emmy i za dvaput godišnju produkciju serije nazvanu Variety Studio: Actors on Actors. U toj seriji poznati glumci i glumice razgovaraju jedni s drugima o njihovu životu i radu. To je bilo u kategoriji Best Entertainment Program.

Na kojem projektu sad radite?

Radim na mojim redovnim TV programima, uključujući seriju koja nosi ime “Buried History with Mark Walberg”.

Što bi poručili mladim Hrvatima i Hrvaticama?

Radite, budite djelatni, neumorni! Ove sve nagrade i priznanja su ishod mog napornog rada, vrlo postojanog rada. Ja uvijek stavljam svu svoju enegriju i sve strasti u ono što radim. Također smatram da je mladima porebno imati mentore, dobre mentore, od kojih mogu učiti. S mentorima bi se trebali sastajati i porazgovarati svako nekoliko mjeseci. Birajte zvanja i projekte za koje imate dara i strast. Ako spojite strast i uporan rad, rezultati će slijedit. Vaši uspjesi će privući druge koji žele uspjeti također. Imajte integritet. Budite oni koje ljudi pamte. Budite nezaustavljivi. Budite etični!

Ante Čuvalo

Izvor: hkv.hr