A. Milinović: Barbarsko uništavanje i prisvajanje prebogate kulturne baštine bokeljskih Hrvata

U vrijeme kad su bokeljski Hrvati razasuti diljem svijeta, a u svom prelijepom zavičaju svedeni na etničku manjinu od doskorašnje nacionalne većine, mnogi od njih koji su daleko od svog zavičaja, intenzivno žive u sjećanjima na svoj kraj, iako te slike s trajanjem njihovog iseljeništva sve više blijede. Zato se oni, i svojoj matičnoj zemlji Republici Hrvatskoj, ali i u europskoj i onoj dalekoj prekomorskoj dijaspori često druže u svojim klubovima i crkvenim župama, tiskaju svoje medije i knjige, te tako održavaju tradicije iz rodnog kraja. U tome je posebno aktivna Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica, ali i općehrvatski kulturni centri, posebno oni u Australiji.

U novije vrijeme im je u tom pogledu od velike koristi i internet s velikim brojem za njih najvažnijih informacija, koje su, nažalost, često bile zagađene i neistinama. To je, uz nepotpune preglede povijesnih epoha, tijekom prohujalih stoljeća, bio i najveći nedostatak objavljenih povijesti Boke, jer su bile uvjetovane nepovoljnim političkim prilikama, koje su prijetile potpunim zatiranjem bokeljskih Hrvata. Hvala Bogu, one su se osamostaljenjem Republike Crne Gore i njenim kandidiranjem za prijem u EU počele popravljati, što nam je baš za blagdan Uskrsa 2016. donijelo i prvu sustavnu monografiju povijesti Boke iz kuta bokeljskih Hrvata, pod naslovom „Povijest bokeljskih Hrvata“ i podnaslovom „Snaga i slava Boke Kotorske“.

U kraćem razgovoru s autorom ove monografije, profesorom povijesti književnosti i magistrom muzeološko-informatičkih znanosti Antom Milinovićem iz Zagreba, krenuli smo od njegove motivacije za ovaj složen, težak i društveno osjetljiv znanstveni projekt?

Moji motivi su bili višestruki, počevši od višestrukih rodbinskih i prijateljskih veza moje obitelji sa bokeljskim Hrvatima, preko opčaranosti njenom iznimnom ljepotom do borbe za istinu o njenoj multietničkoj, ali pretežito hrvatskoj i katoličkoj prošlosti, a ponajviše odlučnog otpora zatiranju njenog hrvatskog identiteta, uključujući i barbarsko uništavanje i prisvajanje prebogate kulturne baštine bokeljskih Hrvata.

Nema dvojbe da su to sve respektabilni motivi, ali za ovo današnje vrijeme sve manjeg interesa čitateljstva za knjigu, a mi znamo da ste vi rodom iz srednje Dalmacije, a da ste odrasli u starom Zrinskom Pounju, iz kojeg su Vas 1991. prognali velikosrpski agresori ovdje u Zagreb, ipak je neobičan i pomalo tajnovit taj vaš veliki rad na toj obimnoj monografiji?

Da, u pravu ste, ta tajna je u mojoj višegodišnjoj suradnji s bokeljskom dijasporom u Australiji, koja mi je naručila feljton o toj temi za svoj tjednik, pa je monografija zapravo već objavljena u gotovo stotinu pedeset nastavaka, a sad je taj feljton konačno dobio i oblik podeblje monografske knjige.

Jeste li možda i ranije imali neke stručne poveznice s povijesnom tematikom Boke?

O, da, imao sam više takvih stručnih poveznica, jer sam kao magistar muzeologije u Pounju vodio muzej zavičajne povijesti, a u Zagrebu sam vodio muzej povijesti hrvatskog novčarstva, pa sam zbog toga imao više arhivskih, osobnh i eksponatskih poveznica! Da spomenem samo vrlo značajan fundus kovnice novca u Kotoru, te starinski mač u Perastu koji je ban i hrvatski junak Petar Zrinski poklonio Perastu, kad je tamo doplovio na svome brigantinu u svibnju 1654, zbog dogovora o ujedinjenju Hrvatske ubrzo nakon njegove čuvene pobjede nad Turcima i Vlasima kod Jurjevih Stijena.

Poznato je da ste objavili tridesetak stručnih knjiga i zbornika te više stotina kraćih i dužih stručnih radova na nacionalne teme, ali uz ovu „Povijest bokeljskih Hrvata“, možete li ipak izdvojiti još neku svoju knjigu na koju ste posebno ponosni.

Sve moje teme sam radio zdušno, domoljubno i savjesno, ali bih po važnosti ipak izdvojio moju veliku monografiju „Kalvarija bosansko-hercegovačkih Hrvata“ i „Bosansko-novsku trilogiju“ koje su doživjele po četiri izdanja u Europi i Americi, od kojih su neka skenirana i tiskana bez mog dopuštenja pa čak i mog imena kao autora!

Na čemu je težište Vaše monografije o bokeljskim Hrvatima?

Njezino je težište na tisućgodišnjem historijskom i crkveno-kulturnom identitetu bokeljskih Hrvata i njihovom stradanju od srpske, turske i druge tuđinske hegemonije, ali i na velikim pomorskim, gospodarskim, kulturnim, umjetničkim i športskim uspjesima. U njoj su po prvi put iznijeta nova biogenetička otkrića na temelju analize DNK o dubokoj starini prahrvatskih migracija iz srednje Azije koje su počele prije 40.000 godina i nakon niza etapnih seoba u trećem stoljeću prije Krista na naš današnji etnički prostor sa raznolikim, ali tolerantnim antičkim supstratom dovele prve rodovske kupine naših predaka. One su postale etnički dominatne tek nakon velikog vala seoba raznih naroda u 6. i 7. stoljeću, kada kod naših predaka preovlađuje hrvatski etnički naziv, a prve nacije u današnjem smislu te riječi nastaju tek nakon francuske građanske revolucije 1789. godine. Ta je istina zdravi temelj za suvremenu multinacionalnu slogu i toleranciju.

Možete li nam za kraj dati sažetu glavnu poruku Vaše knjige?

Najprije bih uputio najiskrenije prijateljske pozdrave svim dragim bokeljskim Hrvatima i drugim sunarodnicima diljem naše domovine i dijaspore a osobito Boke Kotorske i Australije, čiju sudbinu i osjećaje dijelim, uz poruku – ne gubite nadu, jer svako nasilje u sebi nosi klicu svoje propasti, pa tako i etnički teror u Boki, koja je sada dio samostalne i nama prijateljske Republike Crne Gore, a uskoro i dio demokršćanske Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Monografija se u RH može povoljno nabaviti preko e-mail adrese autora [email protected] po ukupnoj cijeni od 124 HRK s poštarinom za R-pismo, ili za samo 100 kuna, ako dođete po knjigu na kavu s autorom u Vile Velebita 8/B, Zagreb, Studentski Grad, uz najavu na mob. 091-584-0995.